Klinička konceptualizacija depresivnih iskustava

U DSM-5 (American Psychiatric Association) depresivni poremećaji, pre svega, uključuju veliki depresivni poremećaj, perzistentni depresivni poremećaj (distimija) kao i neke druge manje poznate depresivne poremećaje o kojima ovde nećemo govoriti .

Kriterijumi za postavljanje dijagnoze velikog depresivnog poremećaja po DSM-5 su sledeći (American Psychiatric Association):

A. Pet (ili više) od simptoma koji slede su bili prisutni tokom dve uzastopne nedelje i predstavljaju promenu u odnosu na prethodno funkcionisanje; najmanje jedan od simptoma je ili (1) depresivno raspoloženje ili (2) gubitak interesovanja ili zadovoljstva:

  1. Depresivno raspoloženje tokom većeg dela dana, gotovo svakog dana, na koje je ukazano ili subjektivnim izveštajem (npr. tuga, praznina, bespomoćnost) ili kroz opservacije drugih (npr. izgeda plačno).
  2. Upadljivo umanjeno interesovanje ili zadovoljstvo za sve ili gotovo sve aktivnosti tokom većeg dela dana gotovo svakog dana (subjektivni izveštaj ili zapažanje drugih);
  3. Značajan gubitak težine bez dijete ili dobijanje na težini ili pojačan ili smanjen apetit gotovo svakog dana;
  4. Insomnija ili hipersomnija gotovo svakog dana;
  5. Psihomotorna agitacija ili retardacija gotovo svakog dana (opažljiva za druge);
  6. Umor ili nedostatak energije gotovo svakog dana;
  7. Osećanja bezvrednosti ili prekomerne ili neadekvatne krivice gotovo svakog dana;
  8. Smanjena mogućnost mišljenja ili koncentracije ili neodlučnost gotovo svakog dana;
  9. Rekurentne misli o smrti (ne samo strah o smrti), rekurentna suicidna ideacija sa specifičnim planom ili pokušaj samoubistva ili specifičan plan da se izvrši samoubistvo.

B. Simptomi uzrokuju klinički značajan distres ili umanjeno funkcionisanje u društvenoj, profesionalnoj ili drugoj važnoj oblasti života;
C. Epizoda se ne može pripisati fiziološkim efektima zloupotrebe supstanci ili drugom medicinskom stanju.

  • Napomena: Kriterijumi A do C čine veliku depresivnu epizodu.
  • Napomena: Voditi računa ukoliko je osoba pretrpela značajan gubitak (npr. žalovanje, bankrot, gubitak usled prirodne katastrofe, značajne medicinske bolesti ili invaliditeta).

D. Pojavljivanje velike depresivne epizode se ne može bolje objasniti drugim poremećajima;
E. Nikada nije bilo hipomanične ili manične epizode.

 

Duboko u svakom od nas postoji nit koja vodi iz tame ka svetlosti. Ona se javlja kao želja da posegnemo i nada da tamo postoji neko ko nas vidi.